Vebinar 3

Svedočanstva u edukaciji i kolektivno sećanje

Testimonies in Education and Collective Memory

8. decembar 2020. g.

14:00 – 16:00 sati

Holokaust, evropske vrednosti i lokalna istorija

Vebinar na temu: „Svedočanstva u edukaciji i kolektivno sećanje“ održan je 8. decembra 2020. godine.

Učesnici vebinara bili su:

Vebinar je otvorio direktor Teraforminga, Miško Stanišić.

Tokom uvodnog govora, podsetio je učesnike da je datum ovog vebinara izabran sa namerom da nas podseti na 8. decembar 1941. kada su prvi jevrejski zatvorenici poslati u nemački koncentracioni logor Judenlager Semlin blizu Beograda, danas poznat kao Staro Sajmište.

Arhiv svedočanstava

Stefan Naron je potom predstavio kratku istoriju Fortunof video arhiva Holokaust svedočanstava. Arhiv je deo biblioteke Jejl univerziteta i sedište arhiva je u Nju Hejvenu u Konektikatu, ali deo njegove kolekcije potiče iz Amerike, Evrope i Izraela. Više od tri decenije, Fortunof arhiv je snimao, skupljao i čuvao svedočanstava i radio na tome da arhiv svedočanstava bude dostupan istraživačima, edukatorima i javnosti.

Jedna od važnih stvari je to da smo pokušali da obuhvatimo celu životnu priču svedoka, nismo isključivo zainteresovani za period 1933-1945. godine
Stefan Naron, govoreći o svedočanstvima

Potom je predstavio internet stranicu na kojoj je moguće doći do snimljenih svedočanstava, pomenuvši dodatno i podkast „Oni koji su bili tamo (glasovi iz Holokausta)“.

Upotreba svedočanstava i drugog arhivskog materijala u edukaciji u Sered Muzeju Holokausta

U nastavku vebinara, dr Martin Korčok predstavio je šta se desilo sa slovačkim Jevrejima za vreme Drugog svetskog rata, a zatim je pustio kratak film o utiscima mladih koji su posetili Sered Muzej Holokausta i koji su tom prilikom mogli da razgovaraju sa preživelima. Dr Korčok je ovaj film spremio specijalno za naš vebinar.

Nakon toga, dr Matej Beranek je prezentovao kako se arhivske materijali koriste u edukativnom programa Sered Muzeja Holokausta. Posebnu pažnju je obratio na antisemitske propagandne postere, novine iz tog vremena, istorijske fotografije i druge dokumente.

Mapiranje kolektivnog sećanja

Aleksandar Bursać je zatim predstavio projekat Arhiva Vojvodine „Kulture sećanja Novog Sada“. Projekat je razvijen po ideji Kristijana Obšusta, zamenika direktora Arhiva Vojvodine. Ideja projekta je rad na svojevrsnom mapiranju mesta sećanja, uz korišćenje arhivske građe i mapiranja lokaliteta u gradu i njegovoj okolini koji su važni za istoriju Novog Sada. Glavno sredstvo projekta je internet stranica na kojoj je moguć pristup interaktivnoj onlajn mapi značajnih mesta sećanja Novog Sada. Aleksandar Bursać govorio je o fazama razvoja projekta: analizi postojećih arhivskih materijala i snimanja intervjua sa građanima o njihovim sećanjima o različitim lokacijama u gradu iz perioda socijalističke Jugoslavije.

 „Ovo je moja poruka: zovite ih, pomozite im i budite sa njima jer smo sada tu za njih!“.
Dr Martin Korčok, govoreći o odnosu prema žrtvama Holokausta za vreme pandemije Covid-19

HEVLH Vebinar 3

Program

Stefan Naron

Stefan Naron (Stephen Naron)
direktor Fortunof video arhiva Holokaust svedočanstava, Memorijalna biblioteka Sterling, Jejl univerzitet, Nju Hejven, SAD.

Arhiv svedočanstava

Dr Martin Korčok

Dr Martin Korčok (Dr. Martin Korchok)
direktor Sered Muzeja Holokausta, Sered, Slovačka.

Upotreba svedočanstava i drugog arhivskog materijala u edukaciji u Sered Muzeju Holokausta

Dr Matej Beranek

Dr Matej Beranek (Dr. Matej Beranek)
direktor odeljenja za edukaciju Sered muzeja Holokausta, Sered, Slovačka.

Upotreba svedočanstava i drugog arhivskog materijala u edukaciji u Sered Muzeju Holokausta

Aleksandar Bursać

Aleksandar Bursać
arhivist, Arhiv Vojvodine, Novi Sad, Srbija.

Mapiranje kolektivnog sećanja 

Kristijan Obšust

Kristijan Obšust 
zamenik direktora Arhiva Vojvodine i autor projekta „Mapiranje mesta sećanja i kulture sećanja Novog Sada“, Novi Sad, Srbija.

Mapiranje kolektivnog sećanja

Projekat se realizuje uz podršku

NS2021

Projekat je deo zvaničnog programa Novi Sad 2021 Evropska prestonica kulture