web analytics

Lokalni arhivi u evropskom kulturnom mozaiku

HEVLH LOGO

Projekat „Holokaust, evropske vrednosti i lokalna istorija“ ima za cilj da razvije, pokrene i uvede održive metodologije i alate za inovativni pristup u arhivskoj pedagogiji, posebno u manjim lokalnim arhivima. Naš cilj je da i inspirišemo i ospobimo arhiviste da stvaraju sopstvene edukativne programe o Holokaustu zasnovane na sopstvenim arhivskim materijalima i lokalnoj istoriji, istovremeno predstavljajući lokalne mikroistorije globalnoj publici. Takođe, cilj nam je da arhivska pedagogija bude prihvaćena kao standardan pristup arhivskom radu i postane deo dugoročnih aktivnosti lokalnih arhiva.

Nova publikacija, dostupna za preuzimanje: Holokaust, evropske vrednosti i lokalna istorije

Priredili Teraforming i Arhiv Vojvodine, 2021; Glavni i odgovorni urednik: Miško Stanišić, Urednik: dr Nebojša Kuzmanović, Urednik: Milana Mejtes

SADRŽAJ

  • Prvi deo: Lokalni arhiv: interfejs za kolektivno pamćenje, znanje i obrazovanje
  • Drugi deo: Raspakivanje istorije
  • Treći deo: Prošlost u sadašnjosti

Nekoliko autora i članaka:

  • Dr Olga Manojlović Pintar: Kultura sećanja i emancipacija arhivista
  • Dr Gerhard Baumgartner (Gerhard Baumgartner): Iza kristalne kugle
  • Luis Levin (Lewis Levin): Učauriti teška sećanja
  • Dr Milan Koljanin: Put dokumenta: Od privatne kolekcije, kroz arhivske police, do publikacije
  • Miško Stanišić: Iz kasa u galop – Edukativna grafička novela o stradanju Roma
  • Zoltan Tot (Zoltan Toth): Specijalizovani arhivi i obrazovanje o Holokaustu

kao i: Berit Zimerling (Berit Zimmerling), Tijana Kovčić, Dr Martin Korčok, Dr Matej Beranek, Dr Dora Patarica (Dora Pataricza), Andrea Soni (Andrea Szony), Dr Dinke Hondius (Dienke Hondius), Aleksandar Bursać, Monika Mazur Rafal, Marija Đuričanin i Aleksandar Vranić

HEVLH Publikacija

Projekat će se sprovesti u periodu 2020-2021

U toku 24 meseca istražićemo i razviti metodologije i alate za uvođenje inovativne arhivske pedagogije u arhivsku praksu, posebno u manjim lokalnim arhivima. Kroz međunarodne radionice i obuke arhivista, pripremićemo ih da identifikuju, promovišu, učine dostupnim i zaštite važnu građu vezanu za istoriju Holokausta, život pre rata, vremena okupacije i stradanja, i vreme povratka u život nakon Holokausta. Stvaranjem sopstvenih obrazovnih programa na osnovu lokalnog materijala i lokalne istorije, arhivi će uvesti arhivsku pedagogiju u svoj dugoročni pristup arhivskom radu kao deo svakodnevnih aktivnosti. Partneri iz Srbije, Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke, Nemačke i Austrije, kao i učesnici projekta iz Izraela, Velike Britanije, SAD, Grčke i Holandije, razmenjivaće najbolje prakse i podržati 5 arhiva u Vojvodini sa ciljem da pripreme lokalne arhive:

  • DA IDENTIFIKUJU VAŽNU ARHIVSKU GRAĐU NA OSNOVU DVA KRITERIJA:

    – radna definicija Međunarodne alijanse za sećanje na Holokaust o materijalima i građi koja se odnose na Holokaust;
    – materijali i građa koja ima posebnu vrednost / potencijal za upotrebu u obrazovanju;

  • DA ISKORISTE SVOJU GRAĐU ZA KREIRANJE OBRAZOVNIH PROGRAMA USMERENIH NA LOKALNU ISTORIJU,
  • DA PERMANENTNO UKLJUČE OVE OBRAZOVNE PROGRAME U OSNOVNE AKTIVNOSTI I ZADATKE ARHIVA, I OMOGUĆE PRISTUP OVIM PROGRAMIMA POSETIOCIMA ARHIVA, LOKALNOJ I MEĐUNARODNOJ PUBLICI.

Ova iskustva će biti prikupljena u završnoj publikaciji projekta i korišćena za buduću implementaciju sličnih programa u lokalnim arhivima u drugim delovima Evrope, posebno u Centralnoj, Jugoistočnoj i Istočnoj Evropi. Projekat vode Teraforming i Arhiv Vojvodine.

AKTIVNOSTI

Simpozijum „Mikroistorije Holokausta i arhivska pedagogija“

U Arhivu Vojvodine održan je međunarodni stručni simpozijum "Mikroistorije Holokausta i arhivska pedagogija" koji zajednički organizuju Teraforming i Arhiv Vojvodine.

Obrazovni programi u lokalnim arhivima

U skladu sa potrebama savremenog društva arhivi se prilagođavaju kako bi svoje usluge pružili i lokalno i globalno. Posebno se modernizuje oblast arhivske pedagogije. Kako je arhivska pedagogija kao pristup rada u savremenim arhivima začeta relativno nedavno, još uvek nije sistematski organizovana. Kao rezultat toga, većina manjih istorijskih arhiva u centralnoj, jugoistočnoj i istočnoj Evropi još uvek nema posebne obrazovne strategije, niti odeljenja specijalizovana za arhivsku pedagogiju. Paralelno sa tim, evropska infrastruktura digitalne humanistike se razvija brzo i stvara nove prostore i mogućnosti za razmenu i predstavljanje bogate i višeslojne evropske kulture i baštine. U ovom procesu oblikovanja novog evropskog identiteta i narativa raste interes za interakciju između mikro i makro nivoa istorije i kulture.

Nedostatak znanja o mikroistorijama i lokalnim kulturnim identitetima na evropskom nivou

U okviru projekta istražićemo načine na koje bi manji lokalni istorijski arhivi mogli da preuzmu istaknutiju ulogu u predstavljanju lokalnih istorija, iskustava i narativa, doprinoseći tome uravnoteženijoj i sveobuhvatnijoj zastupljenosti lokalnih zajednica i identiteta u istorijskim i kulturnim mozaiku Evrope. Nedostatak znanja o mikroistorijama i lokalnim kulturnim identitetima nije osetan samo na evropskom nivou, već i između lokalnih zajednica u istim zemljama i regionima. Sasvim je jasan potencijal lokalnih arhiva u obrazovanju. Koristeći savremenu pedagogiju i inovativna nastavna sredstva poput edukativnih grafičkih novela i drugih sredstava baziranim na novim medijima, posebno privlačnim i zanimljivim mladima, lokalni arhivi bi mogli dati veliki doprinos u obrazovanju kako o istoriji, tako i o društvenim izazovima sa kojima se susrećemo danas, kakvi su ksenofobija, antisemitiѕam, anticiganizam, predrasude prema migrantima i izbeglicama, i mnogi drugi.

Arhiv Vojvodine je glavni partner u projektu

Vojvodina je autonomna pokrajina u okviru Republike Srbije, sa oko 2 miliona stanovnika (skoro 1/3 stanovništva Srbije) koju čini 26 etničkih grupa, i sa šest jezika u službenoj upotrebi od strane pokrajinske administracije. Arhiv Vojvodine osnovan je 1926. godine kao Državni arhiv u Novom Sadu. Danas je Arhiv Vojvodine javna ustanova sa zadatkom da beleži, preuzima, štiti, uređuje, obrađuje, objavljuje i omogućava javnu dostupnost arhiva i matične građe stvorene radom pravnih tela i uglednih i istaknutih građana. U Arhivu se nalazi i profesionalno održava oko 9.000 metara arhivske građe nastale od 12. veka do 2010. godine u 566 arhivskih fondova i zbirki. Kao centralna arhivska ustanova u Vojvodini, sa 69 stalnih zaposlenih, Arhiv Vojvodine vodi mrežu gradskih arhiva u Vojvodini, uključujući ostale lokalne arhive uključene u projekat.

Projekat je deo zvaničnog programa Novi Sad 2021 Evropska prestonica kulture

Novi Sad 2021 Evropska prestonica kulture. Novi Sad je evropska prestonica kulture 2021. Evropska prestonica kulture je grad koji je Evropska unija odredila za period od jedne kalendarske godine tokom koje se organizuje niz kulturnih događaja sa jasnom panevropskom dimenzijom. Evropska prestonica kulture osnovana je 1985. godine kako bi naglasila bogatstvo i raznolikost evropskih kultura, ojačala kulturnu povezanost između građana Evrope, povezala ljude iz različitih evropskih zemalja, upoznala druge kulture, promovisala međusobno razumevanje i ojačala osećaj pripadnosti evropskom identitetu i zajedništvu. Novi Sad je prvi grad iz zemlje kandidata za članstvo u EU koji je osvojio ovu titulu.

Projekat se realizuje uz podršku

Projekat sufinansiraju vlade Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke kroz Višegrad grant iz Međunarodnog višegradskog fonda. Misija fonda je da unapredi ideje za održivu regionalnu saradnju u srednjoj Evropi. Više informacija…

Međunarodna alijansa za sećanje na Holokaust (IHRA) je međuvladina organizacija osnovana 1998. godine koja ujedinjuje vlade i stručnjake radi jačanja, unapređenja i promovisanja obrazovanja, istraživanja i sećanja na Holokaust i podržavanja obaveza koje su države članice preuzele potpisivanjem Stokholmske deklaracije. Republika Srbija je punopravni član Alijanse od 2011. godine. Više informacija…

Savezno ministarstvo obrazovanja, nauke i istraživanja Republike Austrije (BMBWF) radi na stvaranju i održavanju najboljih uslova za škole, univerzitete i istraživačke institucije, i predstavlja interese Austrije kao u sferi nauke, istraživanja i poslovanja na međunarodnoj sceni. Više informacija…

Između ostalih zadataka i odgovornosti, Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije zaduženo je za zaštitu kulturne baštine Republike Srbije. Ministarstvo obezbeđuje sufinansiranje za međunarodnu projektnu saradnju u oblasti kulture, u okviru čega je podržan i ovaj projekat. Više informacija…