Projekat „Holokaust, evropske vrednosti i lokalna istorija“ ima za cilj da razvije, pilotira i uvede održive metodologije i alate za inovativan pristup u arhivskoj pedagogiji, posebno u manjim lokalnim arhivima.
Naš cilj je da osnažimo i obučimo arhiviste da kreiraju sopstvene edukativne programe o vremenu holokausta zasnovane na sopstvenoj arhivskoj građi i lokalnoj istoriji, kao i da uključe arhivsku pedagogiju u svoj dugoročni pristup i aktivnosti, istovremeno predstavljajući lokalnu mikro-istoriju globalnoj publici.

Nova publikacija, dostupna za besplatno preuzimanje: Holokaust, evropske vrednosti i lokalna istorija

Izdavač: Teraforming i Arhiv Vojvodine, 2021; Glavni i odgovorni urednik: Miško Stanišić, Urednik: Dr Nebojša Kuzmanović, Urednik: Milana Meytes

[Download nije pronadjen]

SADRŽAJA

  • Prvi deo: Lokalna arhiva: Interfejs za kolektivno pamćenje, znanje i obrazovanje
  • Deo II: Unboking Istorija
  • Treći deo: Prošlost u sadašnjosti

Neki od autora i članaka:

  • Dr Olga Manojlović Pintar: Kultura sećanja i emancipacija arhivista
  • Dr. Gerhard Baumgartner: Iza kristalne kugle
  • Luis Levin: Obuhvatanje teške istorije
  • Dr Milan Koljanin: Put dokumenta: od privatne kolekcije, preko arhivskih polica, do objavljivanja
  • Miško Stanišić: Provala u galop – edukativni grafički roman o progonu Roma
  • Zoltan Toth: Specijalizovani arhivi i obrazovanje o holokaustu

kao i: Berit Zimmerling, Tijana Kovčić, dr Martin Korčok, dr Matej Beranek, dr Dora Pataricza, Andrea Szony, dr Dienke Hondius, Aleksandar Bursać, Monika Mazur Rafal, Marija Đuričanin i Aleksandar Vranić

Projekat se realizuje u periodu od 2020. do 2021. godine

Cilj projekta je da se istraže i razviju metodologije i alati za uvođenje inovativnog pristupa u arhivsku praksu u kontekstu arhivske pedagogije, posebno u manjim lokalnim arhivima, sa ciljem da se osnaže i osposobe arhivisti da identifikuju, promovišu, stave na raspolaganje i čuvaju važne materijale vezane za holokaust kreiranjem sopstvenih edukativnih programa zasnovanih na lokalnoj građi i lokalnoj istoriji, i uključiti arhivsku pedagogiju u svom dugoročnom pristupu i aktivnostima.
Partneri iz Srbije, Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke, Nemačke i Austrije, kao i učesnici projekta iz Izraela, Velike Britanije, SAD-a, Grčke i Holandije, razmenjiće primere dobre prakse i podržati 5 arhiva u provinciji Vojvodini u Srbiji sa ciljem osnaživanja i obuke lokalnih arhivista:

  • Naslov liste 1

  • Lista Naslov 2

  • Lista Naslov 3

Ova iskustva će biti prikupljena u završnoj publikaciji projekta, i iskorišćena za buduću implementaciju sličnih programa u lokalnim arhivima u drugim delovima Evrope, posebno u Jugoistočnoj i Istočnoj Evropi.
Projekat su razvili Teraforming i Arhiv Vojvodine iz Novog Sada, Srbija.

Početak događaja

22.
April 2021, online launch of the project

Terratalks – razgovori

Serija razgovora sa stručnjacima, praktičarima, aktivistima i zainteresovanim stranama o inkluzivnoj kulturi sećanja, mikroistorije, arhivskoj pedagogiji i savremenom obrazovanju o holokaustu, antisemitizmu, anticiganizmu i iskrivljavanju holokausta.

Terratalksa

AKTIVNOSTI

Simpozijum „Mikroistorije Holokausta i arhivska pedagogija“

U Arhivu Vojvodine održan je međunarodni stručni simpozijum „Mikroistorije Holokausta i arhivska pedagogija“ koji zajednički organizuju Teraforming i Arhiv Vojvodine.

Konnferencija 27. aprila

Konferencija „Mikroistorije Holokausta i njegov evropski karakter“

Teraforming i Arhiv Vojvodine su 27. aprila 2021. godine uspešno realizovali međunarodnu onlajn konferenciju „Mikroistorije Holokausta i njegov evropski karakter – uloga lokalnih arhiva u identifikaciji i očuvanju građe o Holokaustu“.

Konferencija 27. aprila 2021

Konferencija: Mikroistorije Holokausta i njegov evropski karakter

Međunarodna konferencija „Mikroistorije Holokausta i njegov evropski karakter“ održava se 27. aprila 2021. godine. Konferencija istražuje ulogu arhivista u identifikovanju i zaštiti podataka o Holokaustu i lokalnim mikroistorijama.

Edukativni programi u lokalnim arhivima

Odgovarajući na potrebe savremenog društva, arhivi se prilagođavaju kako bi pružili usluge lokalnim i globalnim zajednicama. Ogromna modernizacija se dešava u oblasti arhivske pedagogije. Kao nedavni razvoj, arhivska pedagogija još uvek nije sistematski organizovana. Kao rezultat toga, većina manjih istorijskih arhiva u Centralnoj Evropi i na Balkanu još uvek nema specifične obrazovne strategije za informisanje, ili odeljenja specijalizovana za arhivsku pedagogiju. Paralelno, evropska infrastruktura kulturnog nasleđa digitalne humanistike ubrzano stvara nove prostore i mogućnosti za razmjenu i prezentaciju bogate i višeslojne evropske kulture i naslijeđa. U ovom procesu oblikovanja novog evropskog identiteta i narativa raste interesovanje za interakciju između mikro- i makro-nivoa istorije i kulture.

Nedostatak znanja o mikroistoriji i lokalnim kulturnim identitetima na evropskom nivou

Cilj projekta je da istraži načine na koje manji lokalni istorijski arhivi preuzmu istaknutiju ulogu u predstavljanju lokalnih istorija, iskustava i narativa, doprinoseći na taj način uravnoteženijoj i inkluzivnijoj zastupljenosti lokalnih zajednica i identiteta u istorijskom i kulturnom mozaiku Evrope.
Nedostatak znanja o mikro-istoriji i lokalnim kulturnim identitetima nije očigledan samo na evropskom nivou, već i između lokalnih zajednica u istim zemljama i regionima.
Postoji prostor za lokalne arhive da pojačaju obrazovanje, rešavanje aktuelnih društvenih izazova koristeći savremenu pedagogiju i privlačna pomagala kao što su obrazovni grafički romani i nastavni alati zasnovani na novim medijima, kako bi privukli mlade ljude.

Arhiv Vojvodine je glavni partner u projektu

Vojvodina je autonomna pokrajina Srbije sa 2 miliona stanovnika (skoro 1/3 stanovništva Srbije) koja se sastoji od 26 etničkih grupa, sa šest jezika u zvaničnoj upotrebi od strane pokrajinske uprave.
Arhiv Vojvodine osnovan je 1926. godine kao Državni arhiv u Novom Sadu.
Danas je Arhiv Vojvodine javna ustanova koja ima zadatak da evidentira, preuzima, štiti, uređuje, obrađuje, objavljuje i omogućava javnu dostupnost arhivske i matične građe nastale radom pravnih organa i istaknutih ličnosti u Vojvodini.
U njemu se nalazi i stručno održava oko 9.000 metara arhivske građe nastale od 12. veka do 2010. godine u 566 arhivskih fondova i zbirki.
Kao centralna arhivska ustanova u Pokrajini Vojvodini, sa 69 stalnih zaposlenih, Arhiv Vojvodine rukovodi mrežom gradskih arhiva u Vojvodini, uključujući i druge lokalne arhive uključene u projekat.

Projekat je deo zvaničnog programa Nove Sadske Evropske prestonice kulture 2021

Novi Sad je Evropska prestonica kulture 2021. godine.
Evropska prestonica kulture je grad koji je Evropska unija odredila na period od jedne kalendarske godine tokom koje organizuje niz kulturnih događaja sa snažnom panevropskom dimenzijom.
Evropska prestonica kulture osnovana je 1985. godine kako bi se naglasilo bogatstvo i raznolikost evropskih kultura, ojačale kulturne veze između građana Evrope, povezali ljudi iz različitih evropskih zemalja, upoznali druge kulture, promovisalo međusobno razumevanje i ojačao osećaj evropenizma.
Novi Sad u Srbiji je prvi grad iz zemlje kandidatkinje za članstvo u EU (koja nije članica EU) koji je nosio tu titulu.

Podržava

Projekat je kofinansiran od strane vlada Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke kroz Višegradske grantove iz Međunarodnog višegradskog fonda.
Misija fonda je unapređenje ideja za održivu regionalnu saradnju u Centralnoj Evropi. Više informacija…

Projekat je kofinansiran od strane vlada Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke kroz Višegradske grantove iz Međunarodnog višegradskog fonda.
Misija fonda je unapređenje ideja za održivu regionalnu saradnju u Centralnoj Evropi. Više informacija…

Međunarodna alijansa za sjećanje na holokaust (IHRA) je međuvladina organizacija osnovana 1998. godine koja ujedinjuje vlade i stručnjake kako bi ojačali, unaprijedili i promovisali obrazovanje, istraživanje i sjećanje o holokaustu i podržali obaveze iz Stokholmske deklaracije. Više informacija…

Za zaštitu kulturnog nasleđa se, između ostalog, zaduženo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.
Ministarstvo obezbeđuje sufinansiranje međunarodne projektne saradnje u oblasti kulture. Više informacija…